HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Pandemija je bez posla ostavila većinom žene

Oko 60 posto radnih mjesta u Federaciji BiH i čak 70 posto radnih mjesta u Republici Srpskoj koja su izgubljena tokom pandemije pripadalo je ženama, ustanovljeno je istraživanjem Budžet u vrijeme pandemije: da li doprinosi unapređenju rodne ravnopravnosti ili predstavlja prepreku?

Ovo istraživanje proveo je UN Women ured u Bosni i Hercegovini, uz finansijsku podršku Švedske, u sklopu regionalnog projekta o rodno odgovornom budžetiranju.

Izvještaj sadrži analizu mjera koje su Vlada Federacije BiH i Vlada RS-a, kao nadležni akteri za upravljanje ekonomskom i zdravstvenom krizom, donijele kako bi ublažile posljedice krize izazvane pandemijom Covid-19.

Cilj je bio analizirati da li su pri donošenju ovih mjera uzete u obzir potrebe i prioriteti i žena i muškaraca - s obzirom na njihove različite uloge u ekonomiji, porodici i društvu.

Gubitak radnih mjesta koja zauzimaju žene dodatno je produbio rodne nejednakosti koje su postojale i prije krize. Žene, koje u BiH čine 51,02 posto stanovništva, imaju znatno manji udio u radnoj snazi nego muškarci (44,63 posto žena u odnosu na 58 posto muškaraca), te iznadprosječnu stopu nezaposlenosti.

- Nažalost, napori vlada na ublažavanju posljedica pandemije Covid-19 nisu uzeli u obzir različite potrebe i poslove žena i muškaraca u društvu. Poduzete mjere su produbile postojeće rodne nejednakosti u BiH, kao i susjednim zemljama. Vlasti su prepoznale neke od nedostataka i drago nam je što radimo sa partnerima u vladama i civilnom društvu kako bismo pomogli prevazilaženje ovih prepreka i kreiranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce, rekao je David Saunders, predstavnik UN Women u BiH.

Johanna Strömquist, ambasadorica Švedske u BiH, istakla je da izvještaj pokazuje da je Covid-19 kriza neproporcionalno utjecala na žene i kada je u pitanju zapošljavanje.

- Rodne nejednakosti koje su postojale prije krize su produbljene. Ohrabrujem vlade na svim nivoima da iskoriste ovu priliku da osiguraju da sve njihove mjere i politike djeluju u smislu unapređivanja rodne ravnopravnosti. Zato što svi znamo da su rodno ravnopravna društva prosperitetnija, kazala je Strömquist.

Kroz istraživanje je ustanovljeno da je primarni cilj uvedenih mjera bio osiguravanje kontinuiteta poslovanja i sprečavanje daljeg povećanja nezaposlenosti.

Subvencije u FBiH su u mnogo većoj mjeri - 60 posto - bile usmjerene na očuvanje radnih mjesta na kojima su zaposleni muškarci, u odnosu na radna mjesta koja zauzimaju žene (40 posto).

Podaci, pak, pokazuju da je više žena (60 posto) nego muškaraca (40 posto) izgubilo posao tokom krize izazvane pandemijom Covid-19.

Sektorska analiza subvencija za poljoprivredu u RS-u pokazala je da su dostupnu podršku u vidu povećanih sredstava za poljoprivredu u 2020. godini, koja su bila dijelom odgovora na krizu, u mnogo većoj mjeri koristili muškarci.